Najbolji čvorovi za lignjolov s obale

Pravilo zavezan čvor je jedna od najbitnijih stvari u ribolovu, pa tako i u lignjolovu. Prava je šteta izgubiti ulov zbog pucanja čvora, koji je najčešće najslabija karika u opremi.

Za lignjolov s obale koristimo dva čvora, jedan za spajanje strune i predveza, te jedan za spajanje predveza i kopče. Ovisno o tome koristimo li upredenicu ili klasični najlon vezati ćemo različite čvorove.

Spajanje upredenice i predveza od fluorocarbona

Kao najbolji čvor za spajanje upredenice i predveza of fluorocarbona se pokazao FG čvor. Možda nije najlakši čvor za početnike, ali se definitivno isplati naučiti ga vezati. Postoji nekoliko načina na koji ga možemo vezati a meni se kao najlakši čini ovaj iz videa:

Bitno je napomenuti da upredenica uvijek mora biti manjeg promjera od fluorocarbona da bi čvor bio ispravan.

Spajanje najlona/monofila i predveza od fluorocarbona

Ukoliko koristite klasični najlon koji spajate na fluorocarbon preporuka je Double Uni čvor. On je nešto lakši od FG čvora, te se također može koristiti i za vezanje upredenice i fluorocarbona. U nastavku je prikazasno kako se veže čvor:

Bitno je prilikom stezanja čvora smočiti najlon i fluorocarbon kako se ne bi prilikom zatezanja zbog trenja “spalili” i oštetili.

Spajanje predveza i kopče

Za spajanje predveza i kopče koristim isključivo Palomar čvor. Palomar je jednostavan i brz čvor za vezanje, te ima visoku nosivost.

Kako najlakše očistiti lignje?

Nakon što smo uspješno ulovili lignju i odlučili je uzeti doma za konzumaciju na red dolazi čišćenje i pohrana lignji. Pravilna pohrana lignji je vrlo važna, u suprotnome će lignje koje ste mukotrpno ulovili izgubiti na okusu i teksturi.

Moj hodogram je sljedeći: nakon što ulovim lignje stavim ih čim dođem doma u frižider. Ukoliko ih planiram pojesti idućih dan-dva obično ih puštam u frižideru, u suprotnome ih očistim i stavim u zamrzivač, najčešće isti dan kada su i ulovljene, najkasnije iduće jutro.

Očistiti lignje nije pretjerano teško. Treba vam jedna vrećica u koju ćete baciti utrobu, kljun i vanjsku opnu, te daska i nož. Lignje čistim odmah pored sudopera tako da ih mogu isprati pod hladnom vodom.

Video niže prikazuje kako najlakše očistiti lignju:

Nakon što ste očistili lignju možete ju pustiti dan-dva u frižideru, u suprotnome je zamrznite. Ja ih stavim u obične vrećice za zamrzivač i obavezno istisnem što više zraka iz njih kako bi meso ostalo u što boljem stanju, te na vrećici napravim čvor ili ju zavežem gumicom. Također na vrećice markerom napišem datum kada sam ih zamrznuo, tako da uvijek prvo odledim one lignje koje dulje stoje u zamrzivaču.

Solognac neoprenske rukavice

S obzirom da je dosta zahladilo zadnjih tjedan dana ovdje na Kvarneru, to znači da je glavna sezona lova lignji s obale krenula.

Tko god je lovio po zimi lignje ili ribu zna da je najgore kada ruke ozebu. Sa zaleđenim prstima je sve teže: zabacivati, namotavati rolu ili mijenjati varalice. A i ribolov nije neka zabava kada morate misliti samo na to kako ne osjećate prste na rukama.

Iz tog razloga moja preporuka je da uz osnovnu opremu za lov lignji s obale obavezno nabavite neke rukavice. 

Nedavno sam u Decathlonu vidio ove Solognac lovačke rukavice i učinile su mi se savršene za ribolov s obale. Ponajprije jer su od neoprena koji ima odlična izolacijska svojstva i brzo se na suši na zraku.

Solognac rukavice za lignjolov

Drugo, možda i bitnije od toga je što se rukavica na kažiprstu može “preklopiti” i tako je kažiprst vani, dok su ostali prsti i dalje na toplome. Svatko tko je par puta pokušao zabaciti skosavicu s rukavicama na rukama zna da je jako teško pogoditi trenutak kada treba pustiti upredenicu da skosavica odleti jer u rukavicama nemamo tako dobar kontakt sa upredenicom i štapom. Upravo “prozorčić” na kažiprstu na ovim rukavicama riješava taj problem.

Rukavice su osim toga vrlo udobne, te na području dlana imaju gumene “čepiće” zbog kojih vam štap neće klizati u ruci. Dostupne se u 3 veličine: M, L i XL, te im je cijena u Decathlonu 76,99.- kn.

Imate preporuku za neke druge rukavice? Ostavite komentar ili se slobodno javite!

Gdje loviti lignje?

Lignje se obično zadržavaju na sljedećim terenima:

  • pješčano dno prekriveno posidonijom,
  • stjenovito dno,
  • u blizini nekakve podvodne strukture poput olupine broda ili slično

Ukoliko znate gdje su takve pozicije probajte loviti lignje na tim mjestima. Još jedan indikator da na nekoj poziciji ima lignji su tragovi crnila na plaži/obali. To znači da je netko prije vas na toj poziciji ulovio lignju, tako da definitivno probajte loviti i na tim mjestima.

Također ukoliko na samoj obali ima nekakav izvor svjetlosti koji obasjava more, to može potencijalno biti dobra pozicija. Naime svjetlo privlači ribe, a samim time i lignje koje se njima hrane.

Ako je trenutno ljeto i “vansezona” lignjolova iskoristite priliku. Uzmite masku i peraje i preronite okolna područja i plaže, te provjerite kakvo je dno i priobalje te probajte vidjeti koje pozicije bi potencijalno mogle biti dobre za lignjolov.

Kako sigurno izvući lignju iz mora

Prvi puta idete loviti lignje s obale, imate svu opremu i tehniku ste u teoriji savladali. Dolazite na poziciju i krećete u akciju! Nakon nekog vremena osjećate potezanje i pumpanje, radite kontru i zakačena je – vaša prva lignja! Što sad?

Kada zakačite svoju prvu lignju važno je obratiti pažnju na par stvari:

  • udahnite i nemojte paničariti ili “izgoriti” u želji da ju izvučete van
  • dignite i držite štap cijelo vrijeme uspravno na nekih 70-80° kako bi štap kompenzirao nagle pokrete lignje
  • pazite da je upredenica uvijek napeta inače bi se lignja mogla osloboditi
  • krenite lagano namotavati rolu, nemojte žuriti jer ukoliko budete radili preveliki pritisak moguće je da iglice skosavice prođu jednostavno kroz krak lignje i vi ostanete bez nje
  • ukoliko je potrebno malo dotegnite kočnicu i nastavite ravnomjerno namatati rolu

Ako ste sve pravilno i uspješno obavili lignja bi trebala biti koji metar od vas i već možete vidjeti o kolikom se primjerku radi.

Iako ne postoji za sada u našem zakonu minimalna veličina lignje koju smijete uloviti, moj savjet i molba je da lignju plašta manjeg od 10ak cm pustite nježno nazad u more. Bilo bi idealno ukoliko to možete napraviti bez da lignju dirate rukama ili odlažete na beton. Najlakši način je da uhvatite štap u jednu ruku, te upredenicu za drugu ruku i lignju dignete iznad površine mora. Nakon toga uhvatite skosavicu, te skosavicu okrenite naopako. Kada skosavicu okrenete naopako lignja bi se trebala otkačiti i pasti nazad u more. Dobro djelo će vam se sigurno vratiti nekim većim primjerkom 🙂

Ako se pak radi o većem primjerku koji ste odlučiti ponijeti doma slijedi dizanje iz mora. Moja preporuka je da za to svakako koristite podmetač/mrežicu jer tako ste sigurni da lignja neće spasti sa skosavice prilikom dizanja. Namotajte rolu i lagano dignite štap tako da su usta lignje iznad površine mora. Na taj način se lignja neće moći naglo “propelirati”. Lagano podmetač podvucite ispod lignje sa stražnje strane i izvucite ju van. Pazite da usta lignje nisu usmjerena prema vama ili drugim ljudima u blizini jer bi mogli dobiti porciju morske vode ili crnila.

Ukoliko nemate podmetač a lignja je dobro zakačena možete ju probati i podići iz vode pomoću upredenice. Dobro zakačena znači da je lignja s par krakova uhvatila skosavicu a ne samo s dužim lovnim krakom/krakovima.Da biste ju uspješno digli uhvatite štap u jednu ruku a upredenicu u drugu i lagano dignite lignju. Ponovno pazite gdje usmjeravate usta lignje.

Kada je lignja vani otkačite skosavicu s nje na način da skosavicu okrenete “naopako” i povučete u kontra smjeru tako da se iglice izvuku iz krakova lignje. Moj savjet je da lignju nakon toga ne stavljate živu na led ili u vrećicu već da ju odmah ubijete kako životinja ne bi patila. To možete jednostavno na način da ju udarite rubom dlana ili tupom stranom džepnog nožića iznad očiju. Također ju možete i probosti nožićem između očiju prema plaštu gdje se nalazi mozak. Ukoliko ste lignju ubili ona bi trebala momentalno poprimiti bijelu boju.

Nakon toga lignju odložite u vrećicu ili torbu.

Kada loviti lignje s obale?

Ne postoji pravilo u koje doba dana ili godine ćemo 100% uloviti lignju, no ipak ukoliko obratimo pažnju na nekoliko detalja možemo si povećati šanse za ulovom.

Također moj savjet je ukoliko ste početnik ili ograničeni vremenom kada možete ići u ribolov da jednostavno odete na more i lovite. Time ćete vježbati tehniku, možete isprobati neke nove stvari, a možda vam se i posreći i doma donesete koju lignju.

Lignje se mogu loviti tijekom cijele godine, no ipak većina lignjolovaca se slaže da je lignjolov s obale na Jadranu bolji po zimi, kada plaže više nisu krcate turistima i kada more zahladi. To obično znači da je glavna sezona za lignjolov od listopada do ožujka.

Kada je u pitanju doba dana, lignje se najbolje love u polutami, dakle u svitanje ili sumrak, te po noći. Također je moguće loviti lignje i po danu, no u tom slučaju je bolje ukoliko je oblačno vrijeme ili magla. Ukoliko lovimo po noći za vrijeme punog mjeseca poželjno je da oblaci zaklanjaju Mjesec.

Što se tiče morskih mijena, lignje su aktivnije kada more radi. To znači da su veće šanse za uloviti lignju između plime i oseke, obično u periodu od oko dva sata prije i nakon vrhunca morske mijene. U praksi, primjerice ako je vrhunac plime u 09:00, najbolje je biti već oko 06:00 na poziciji i krenuti s lovom. Ili ukoliko je vrhunac oseke u 19:00 doći prije toga ili nakon 19:30. Naravno ukoliko ste ograničeni vremenom izaći ćete na more kada imate priliku za to, neovisno i plimi i oseci.

Također dosta lignjolovaca kaže da je lignje bolje loviti po sjevernim vjetrovima, buri i levantu. Isto tako iz dosta izvora se priča da se krupnije lignje po buri često znaju podignuti prema površini mora, pa nije loše po takvome vremena skosavicom pročešljati more par metara ispod površine, možda ulovite kapitalan primjerak. 🙂

O lignjama

Lignja je omiljena hrana mnogima, a najčešće ju jedemo friganu, na žaru, punjenu, ili pak u nekom brudetu ili rižotu.

Naša, “Jadranska lignja” je u biti Europska lignja (lat. Loligo vulgaris) koja spada u razred glavonožaca iz porodice Loliginidae. Neki od naziva za europsku lignju su još i obična lignja ili kalamar.

Europska lignja obitava diljem Sredozemnog mora, uključujući naravno i Jadran, istočnom Atlantiku, te u vodama od Sjevernog mora do Gvinejskog zaljeva. Prosječna dubina na kojima se kreće je između 50 do 100 metara, iako zna zalaziti i u dubine do 400 metara. U plićim vodama se može naći u vrijeme mrijesta koje je najintenzivnije tijekom jeseni i proljeća iako se lignja pari cijele godine.

Spolno zrele Jadranske lignje postaju kada narastu do 10 – 16 cm dužine. Prilikom parenja lignje potroše svoje gonade koje više nikada ne mogu nadomjestiti pa ubrzo umiru. Ženka obično izleže oko 6000 jajašaca koje objesi u obliku vrpci na sigurno mjesto. Nakon 20-ak dana se iz jaja izlegnu malene lignje koje žive prvih par dana kao plankton.

Jadranska lignja može narasti i do 30 – 40 cm u duljinu, no prosjek je ipak manji, oko 15 – 20 cm. Mužjaci su uglavnom veći budući da brže rastu. Ima srazmjerno veliku glavu na kojoj se nalazi 8 krakova sa dva reda pipaka, te 2 dulja, lovna kraka. Unutar glave nalazi se snažan kljun, oblikom sličan kljunu papige, kojim drobi i usitnjava svoj plijen. Tijelo, odnosno plašt lignje je duguljast s dvije bočne peraje.

Kao i kod ostalih mekušaca tijelo Jadranske lignje prekriveno je brojnim stanicama kromatofora pomoću kojih mijenja boju tijela. Te stanice služe primarno za obrambene namjene, odnosno za kamuflažu. Ali isto tako služe za međusobnu komunikaciju koja je najuočljivija za vrijeme parenja.

Budući da je lignja predator koji se najviše oslanja u lovu na vid ima velike i razvijene oči koje su prekrivene opnom osjetljivom na vibracije. Iako ne razlikuju boje poput ljudi, lignje mogu spoznati polarizaciju svjetla.

Jadranska lignja je, kao i svi njeni rođaci, predator koji se za lov koristi lovnim kracima koje ispaljuje velikom brzinom, te pomoću pipaka grabi plijen. Dok je mala, Jadranska lignja se hrani planktonom i sitnim morskim organizmima, no kako raste u ishranu joj ulaze veće ribe, rakovi, pa čak i ostale manje lignje. Često će napasti i plijen veći od nje same.